Što o financijama trebate znati prije nego što otvorite firmu ili obrt

Pokretanje posla znači niz financijskih odluka prije prvog prihoda: koliko vam novca treba da preživite prve mjesece, kako odrediti cijenu koja pokriva troškove i hoćete li poslovati kao obrt ili kao d.o.o. Fiksni troškovi teku od prvog dana bez obzira na to jeste li išta zaradili, a runway se računa prema danu kad novac stvarno stigne, ne danu izdavanja računa. Cijena se prvo izračunava iz troškova pa tek onda uspoređuje s konkurencijom, a izbor pravnog oblika mijenja i čime odgovarate i koliko plaćate prije prve zarade.

U nastavku su formule i primjeri iz sva tri područja: koliko novca treba za start, kako se računaju cijena i točka pokrića, i što izbor između obrta i d.o.o.-a znači za vaš novac. Namijenjeno je nekome tko tek razmišlja o pokretanju posla ili ga je već pokrenuo i prvi put slaže sve te brojke na jedno mjesto.

Tri vrste troška, a ne jedna

Većina poduzetnika početnika dobro procijeni koliko im treba za opremu. Gotovo nitko dobro ne procijeni koliko im treba za vrijeme. A vrijeme između otvaranja firme i prve naplate najčešće odlučuje hoće li posao preživjeti prvu godinu.

Jednokratni troškovi pokretanja

Osnivanje, oprema, alat, računalo, početna zaliha robe, web stranica, uređenje prostora – to je ono na što svi misle.

Fiksni mjesečni troškovi

Ovi počinju teći od prvog dana, bez obzira na to jeste li išta zaradili: doprinosi, knjigovodstvo, najam, telefon, internet, osiguranje, članarine.

Vaš osobni minimum

Od nečega morate živjeti dok posao ne proradi. Ovo se najčešće zaboravi u izračunu, a ne može se zaboraviti u stvarnom životu.

Fiksni troškovi ne čekaju da zaradite

Ovo je najvažnija brojka za svakoga tko otvara obrt. Ako otvorite paušalni obrt kao glavnu djelatnost, u 2026. plaćate doprinose u iznosu od 290,98 eura mjesečno – od prvog mjeseca, čak i ako niste izdali nijedan račun – jer je osnovica propisana zakonom i ne ovisi o vašoj zaradi. Na to dolazi paušalni porez koji se plaća tromjesečno, i knjigovodstvo, ako ga koristite: prije prvog eura prihoda, vaš posao već ima trošak.

Runway je izraz koji znači koliko mjeseci možete poslovati prije nego što ostanete bez novca. Formula je jednostavna.

Runway raspoloživi novac ÷ mjesečni odljev = broj mjeseci poslovanja 2.200 € ÷ 1.331 € = 1,65 mjeseci

Ivan otvara paušalni obrt za servis i popravke. Ima 5.000 eura ušteđevine. Na startu jednokratno potroši 2.800 eura.

Stavka	Iznos
Alat i oprema	2.500 €
Osnivanje i sitni troškovi	300 €
Ukupno	2.800 €

Ostaje mu 2.200 eura. Mjesečni fiksni troškovi iznose 531 eura.

Stavka	Iznos
Doprinosi	291 €
Knjigovodstvo	50 €
Telefon i internet	40 €
Gorivo i sitni materijal	150 €
Ukupno	531 €

Uz osobni minimum od 800 eura (režije, hrana, život) ukupni mjesečni odljev iznosi 1.331 eura, što daje 2.200 / 1.331 = 1,65 mjeseci. Ivan je mislio da kreće s pet tisuća eura; u stvarnosti ima manje od dva mjeseca. A ako mu prvi kupci plate za 30 dana, prvi stvarni novac vidjet će tek krajem drugog mjeseca, točno kad mu je novac već potrošen.

Kad izračunavate runway, mjerodavan je dan kad račun naplatite, ne dan kad ga izdate. Ako radite s poduzećima, rok plaćanja od 30 ili 60 dana je normalan – posao odrađen u ožujku donosi novac u svibnju, a doprinose i najam plaćate i u travnju. Zato pravilo glasi: računajte s najmanje šest mjeseci fiksnih troškova i osobnog minimuma prije nego što krenete. Ako toliko nemate, to ne znači da ne treba krenuti – znači da treba krenuti drugačije: uz zaposlenje, s manjim opsegom, s avansima ili s potporom.

Za nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju HZZ-a postoji potpora za samozapošljavanje: za paušalni obrt do 7.000 eura, neovisno o djelatnosti, dok za druge oblike (obrt dohodaš, d.o.o., samostalna djelatnost) iznos ovisi o registriranoj djelatnosti prema NKD-u i razvrstan je u skupine. Prije nego što na taj novac računate, vrijedi znati dvije stvari: potpora se pravda – dio je fiksni, dio se dokazuje troškovnikom, pa se ne troši slobodno – i nosi obvezu poslovanja, jer se sredstva u pravilu vraćaju ako posao prijevremeno zatvorite. Uvjeti i iznosi mijenjaju se svake godine, pa ih provjerite na stranicama HZZ-a prije prijave.

Četiri pogreške ponavljaju se najčešće.

• Sav novac potrošen na opremu. Najbolji alat ne pomaže ako nemate čime platiti doprinose u trećem mjesecu.
• Zaboravljeni vlastiti trošak života. Firma može biti profitabilna, a vi u minusu.
• Računanje s prihodom umjesto s naplatom. Prihod nije novac dok ne sjedne na račun.
• Optimistična prva godina. Ako ste izračunali da vam treba četiri mjeseca do prve zarade, računajte sa šest.

Cijena koja pokriva troškove

Pitajte poduzetnika početnika kako je odredio cijenu i najčešće ćete čuti: "Vidio sam koliko naplaćuje konkurencija." To nije izračun, to je provjera – konkurencija možda ima drugačije troškove, drugačiji obujam ili jednostavno posluje u gubitku, a ni sama to ne zna. Cijena se izračunava, pa se onda uspoređuje s tržištem.

Za izračun cijene trebate tri brojke, i sve tri morate poznavati prije nego što je odredite.

• Fiksni troškovi – ono što plaćate svaki mjesec bez obzira na to koliko ste prodali: najam, doprinosi, knjigovodstvo, struja, telefon, osiguranje.
• Varijabilni trošak po komadu ili po poslu – materijal, ambalaža, dostava, provizija.
• Koliko realno možete prodati u mjesecu.

Točka pokrića je broj komada koje morate prodati da biste bili na nuli.

Točka pokrića fiksni troškovi ÷ (cijena − varijabilni trošak po jedinici) 800 € ÷ (12 € − 4 €) = 100 komada mjesečno

Sandra izrađuje svijeće i prodaje ih pojedinačno, po istoj cijeni za svaki komad.

Stavka	Iznos
Fiksni troškovi mjesečno	800 €
Materijal po svijeći (vosak, staklenka, etiketa, ambalaža)	4 €
Prodajna cijena	12 €

Zarada po svijeći iznosi 12 minus 4, odnosno 8 eura. 800 podijeljeno s 8 daje 100 svijeća mjesečno: ispod te granice Sandra radi u gubitku, na 150 svijeća zarađuje 400 eura, a na 80 svijeća gubi 160 eura, iako je cijeli mjesec radila. Ta jedna brojka – 100 – vrijedi više od bilo kakvog osjećaja o tome "ide li dobro".

Ako prodajete svoje vrijeme, izračun je isti, ali skriveniji. Majstor želi zaraditi 2.000 eura mjesečno za sebe, a fiksni troškovi su mu 700 eura – treba mu, dakle, 2.700 eura mjesečnog pokrića. Tu dolazi dio koji se gotovo uvijek promaši: koliko sati mjesečno stvarno možete naplatiti? Radni mjesec ima oko 160 sati, ali dio odlazi na izlaske na teren i vožnju, izradu ponuda i dogovaranje, nabavu materijala, administraciju, račune i komunikaciju te na poslove koji su propali nakon ponude.

Realno naplativih sati često je 100, a ne 160 – 2.700 podijeljeno sa 100 daje 27 eura po satu. Ako taj majstor naplaćuje 20 eura po satu jer "toliko naplaćuju svi", mjesečno gubi oko 700 eura, i to ne zna, jer novac neko vrijeme stiže i sve izgleda u redu.

Šest troškova se u ovakvom izračunu najčešće zaboravi, iako svaki od njih realno smanjuje zaradu.

• Vlastiti rad. Ako sami radite, vaš sat nije besplatan.
• Provizije platformi, agregatora i kartičnog plaćanja.
• Dostava i pakiranje, ako ih ne naplaćujete posebno.
• Škart i otpis – dio robe se pokvari, ošteti ili ne proda.
• Vrijeme naplate. Posao naplaćen za 90 dana nije isto što i posao naplaćen odmah.
• PDV. Ako ste u sustavu PDV-a, iznos s računa nije vaš prihod – dio tog novca je tuđi i samo prolazi kroz vas.

Prodajete nešto za 100 eura, trošak vam je 70 eura, zarada 30 eura. Dajete popust od 10 posto: nova cijena je 90 eura, trošak i dalje 70, zarada 20 eura. Popust od 10 posto pojeo je trećinu vaše zarade, pa da biste zaradili isto kao prije, sada morate prodati 50 posto više. Popust se ne odbija od cijene, popust se odbija od zarade.

Prije nego što odredite ili spustite cijenu, vrijedi izračunati četiri stvari.

• Koliko me stvarno košta jedan komad ili jedan sat?
• Koliko moram prodati da pokrijem fiksne troškove?
• Koliko mi ostaje nakon svega?
• Mogu li tu količinu realno isporučiti?

Preniska cijena ne donosi više posla. Donosi više posla koji vas košta.

Obrt ili d.o.o.: financijska strana odluke

Izbor između obrta i društva s ograničenom odgovornošću financijska je odluka o tome čime odgovarate, koliko plaćate prije prihoda, kako se oporezujete i kako novac izlazi iz posla – a odgovor se najčešće traži na krivom mjestu, u tome "što je ozbiljnije" ili "što bolje zvuči". Ostavimo pravnu stranu računovođi i odvjetniku i pogledajmo što ta odluka znači za vaš novac.

Odgovornost: cijela imovina ili samo ulog

Kod obrta vlasnik i obrt pravno su ista osoba – za obveze obrta odgovarate cijelom svojom imovinom. Kod d.o.o.-a i j.d.o.o.-a društvo je zasebna pravna osoba, a odgovornost je u pravilu ograničena na imovinu društva – ali samo u pravilu, jer ako date osobno jamstvo za kredit, tu ste zaštitu sami ukinuli. Za poduzetnika početnika to je često teoretska razlika, jer banka od vlasnika mlade firme ionako traži osobno jamstvo.

Koliko vas košta svaki mjesec, prije prihoda

Razlika se najviše osjeti u prvoj godini (iznosi za 2026.).

Oblik	Fiksno mjesečno opterećenje
Paušalni obrt (glavna djelatnost)	doprinosi 290,98 €
Paušalni obrt uz zaposlenje	doprinosi se obračunavaju godišnje, prema ostvarenim primicima
Obrt dohodaš	doprinosi prema propisanoj osnovici, mjesečno
d.o.o. / j.d.o.o. s direktorom u radnom odnosu	minimalna osnovica za direktora 1.295,45 € bruto, doprinosi oko 472,84 € + porez i prirez

Iznosi doprinosa i poreza u tablici vrijede za 2026. godinu i mijenjaju se, pa ih prije odluke provjerite kod svojeg računovođe.

Na to kod d.o.o.-a dolazi i skuplje knjigovodstvo, jer se vode dvojne poslovne knjige. d.o.o. u pravilu ima veći fiksni trošak prije nego što je išta zaradio.

Oporezivanje

Paušalni obrt plaća 12 posto poreza na propisanu osnovicu koja ovisi o razredu godišnjih primitaka, tromjesečno; limit primitaka je 60.000 eura, ujedno i prag za ulazak u sustav PDV-a. Obrt dohodaš plaća porez na dohodak po nižoj i višoj stopi koju utvrđuje grad ili općina – bez te odluke primjenjuju se 20 i 30 posto, a viša stopa na dio osnovice iznad 60.000 eura. d.o.o. plaća porez na dobit, 10 posto do 1.000.000 eura prihoda i 18 posto iznad toga, a na isplatu dobiti sebi plaća se dodatni porez. Razlika je bitna: kod obrta se oporezuje dohodak, odnosno vaša razlika primitaka i izdataka, dok se kod d.o.o.-a prvo oporezuje dobit društva, pa još jednom isplata te dobiti vama – usporedba samo po stopi zna prevariti.

Kako novac izlazi iz posla

Poduzetnici to često otkriju prekasno. Kod obrta je sve što ostane nakon poreza i doprinosa vaše, i slobodno njime raspolažete. Kod d.o.o.-a novac na računu nije vaš – vlasništvo je društva. Do njega dolazite kroz plaću, kroz isplatu dobiti nakon utvrđivanja godišnjih izvještaja ili kroz naknade i troškove prema propisima; pozajmice između vlasnika i društva imaju svoja pravila i nisu način da se "izvuče" novac.

Utjecaj na kreditnu sposobnost

Kod obrta vlasnik i obrt su ista osoba, pa vaši osobni krediti, kartice i prekoračenja utječu na kreditnu sposobnost obrta, i obrnuto. Kod d.o.o.-a banka prvenstveno gleda poslovanje društva, što je prednost samo kad ono ima poslovnu povijest; kod novoosnovanog d.o.o.-a banka će gotovo sigurno tražiti i osobno jamstvo vlasnika, pa se razlika u praksi smanjuje.

Isplativost pojedinog oblika

Paušalni obrt ima smisla kad tek krećete, radite sami, prihodi su ispod 60.000 eura i troškovi su vam mali – najjeftiniji je i najjednostavniji ulaz. Obrt dohodaš ima smisla kad imate značajne stvarne troškove koje želite priznati, a još niste prerasli obrt. d.o.o. ima smisla kad radite s većim partnerima koji to traže, imate suvlasnika, preuzimate poslove s većim rizikom, planirate zapošljavanje i rast, ili prelazite pragove nakon kojih obrt više nije opcija.

Jedna stvar koju treba znati unaprijed

Prijelaz iz obrta u d.o.o. moguć je i nije rijedak, ali nije ni besplatan ni trenutačan. Zato oblik birajte prema tome gdje realno očekujete da ćete biti za dvije godine, a ne prema tome kako danas želite izgledati.

Česta pitanja

Računa li se HZZ potpora u moju rezervu?

Samo djelomično. Dio potpore je fiksni, a dio se pravda troškovnikom za točno određenu namjenu, pa se ne može slobodno koristiti za pokrivanje života i tekućih troškova.

Kako odrediti cijenu ako je konkurencija znatno jeftinija?

Prvo provjerite pokriva li vaša cijena troškove. Ako pokriva, a konkurentska ne, konkurencija vjerojatno posluje u gubitku i toga nije svjesna. Razliku onda opravdavate kvalitetom, rokom ili uslugom, a ne spuštanjem ispod vlastite točke pokrića.

Trebam li naplaćivati izradu ponude i izlazak na teren?

Ako oduzimaju značajan dio radnog vremena, taj trošak mora biti negdje pokriven – ili izravnom naplatom, ili uračunat u satnicu. Besplatno je samo naizgled.

Štiti li d.o.o. stvarno moju osobnu imovinu?

U pravilu da, jer je društvo zasebna pravna osoba. U praksi banka od vlasnika mlade firme gotovo uvijek traži osobno jamstvo, čime se ta zaštita kod kredita znatno smanjuje.

Što je jeftinije na početku?

Paušalni obrt, u pravilu znatno. Ima najniže fiksne doprinose i najjednostavnije knjigovodstvo, uz ograničenje od 60.000 eura godišnjih primitaka.

Runway, cijena i izbor između obrta i d.o.o.-a imaju zajednički nazivnik: svaka se svodi na konkretnu brojku koju možete izračunati unaprijed. Uzmite svoje troškove i posložite ih u ove formule prije sljedeće odluke, bila to prijava obrta, prva ponuda ili prvi popust koji planirate dati.

Naslovna fotografija: Kateryna Hliznitsova / Unsplash